EU obnavlja sankcije Rusiji dok se trudi oblikovati mirovni sporazum pod vodstvom SAD-a

Vijeće Europske unije (EU) u ponedjeljak je obnovilo svoje opsežne ekonomske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, čak i dok Europa pokušava tražiti izravan kontakt s Moskvom usred pregovora s Ukrajinom i Rusijom koje predvode SAD.

Sankcije usmjerene protiv Rusije, prvi put uvedene 2014., značajno su proširene nakon veljače 2022. Prema Vijeću, mjere obuhvaćaju, između ostalog, trgovinu, financije, energiju, tehnologiju i robu dvojne namjene, kao i industriju, promet i luksuznu robu.

Osim ekonomskih sankcija, koje su sada produžene do 31. srpnja 2026., EU je nedavno usvojio i dodatne kaznene mjere. Samo prošli tjedan blok je odobrio sankcije protiv pojedinaca i subjekata optuženih za podupiranje ruske takozvane "flote u sjeni" naftnih tankera, kao i odvojene sankcije usmjerene na navodne ruske hibridne operacije. Također je nametnuo zabrane za dodatnih 41 ruskih plovila navodno povezanih sa flotom u sjeni.

U međuvremenu, EU je ponovno potvrdila svoju predanost podršci Ukrajini. Na summitu prošlog tjedna, Europsko vijeće odobrilo je paket zajmova od 90 milijardi eura (oko 105,4 milijarde američkih dolara) za potporu vojnim i gospodarskim potrebama Ukrajine u sljedeće dvije godine.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da EU mora osigurati da je "Ukrajina u najboljem stanju za pregovore o mirovnom sporazumu".

Ovi potezi ističu naglasak Europe na pritisku, a istovremeno otkrivaju i strah od toga da će biti marginalizirani u pregovorima o okončanju sukoba.

Američki mirovni plan za Rusiju i Ukrajinu, koji je prošli mjesec procurio u medije, izazvao je zabrinutost u Europi i Ukrajini, a kritičari tvrde da se snažno naginje Rusiji i da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla prisiliti Ukrajinu na velike ustupke.

Od tada su europski i ukrajinski pregovarači vodili razgovore s Trumpovim izaslanicima kako bi pokušali ubaciti vlastite odredbe u nacrt, iako točni uvjeti trenutne verzije ostaju neotkriveni.

U nedjelju su završeni trodnevni razgovori o ukrajinskoj krizi, s odvojenim sastancima predstavnika Sjedinjenih Država, Rusije, Ukrajine i europskih zemalja na Floridi i u Miamiju. Posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff opisao je sastanke kao "produktivne i konstruktivne".

Rusija je, međutim, ponudila kritičniju procjenu. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da Ukrajina i njezini europski partneri opstruiraju napredak. "Činjenica je: svaki put kada naš dijalog sa SAD-om počne pozitivno napredovati, Kijev i njegovi europski kustosi poduzimaju izvanredne hitne mjere kako bi ga ometali, deformirali, skrenuli te napore s pravog puta", citirala je Rjabkova ruska novinska agencija TASS.

Unatoč tome, Europa, ili barem neke europske zemlje, traže izravniji kanal prema Rusiji umjesto da pregovore prepuste isključivo SAD-u.

Nakon summita EU u Bruxellesu, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da blok mora biti spreman na dijalog s Rusijom ako trenutni napori ne uspiju postići trajni mir u Ukrajini. Macron je izjavio da je spreman ponovno razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U srpnju je imao telefonski razgovor s Putinom.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman na dijalog s Macronom, prema ruskim RIA Novostima.

Pozdravljajući odgovor Kremlja, francusko predsjedništvo je reklo: "U narednim danima odlučit ćemo o najboljem načinu za daljnji postupak." Dodalo je da će se svaka rasprava s Rusijom voditi "uz potpunu transparentnost" s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim saveznicima.